VRTIĆ

Vaspitno obrazovni rad

  • Vaspitno obrazovni rad u Predškolskoj ustanovi „PU Playroom“ odvijaće se po Osnovama programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja „Godine uzleta“.

Prema koncepciji ovog programa, u radu sa decom ćemo se oslanjati na:

  • veru u kapacitete dece da aktivno učestvuju u svom učenju i razvoju, značaj igre na ovom uzrastu i značaj zajedničkog učešća dece i odraslih za učenje i razvoj;
  • stav da je profesija vaspitača jedinstvena profesija u odnosu na sve druge, etička i refleksivna po svojoj suštini, koja se zasniva na složenim i osobenim kompetencijama;
  • jedinstvenu profesionalnu ulogu stručnih saradnika u razvijanju refleksivne prakse i kvalitetnog realnog programa kroz promenu kulture i strukture vrtića;
  • povezivanje sa lokalnom zajednicom i porodicom i značaj njihove uloge u praksi predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

Teorijske postavke o detinjstvu i detetu su da se dete sagledava kao bogato potencijalima, kao agens, kompetentni učesnik u sopstvenom učenju i življenju.

Ističe se saradnja u razvijanju zajednice prakse dece i odraslih, u kojoj se kroz interakcije    uzajamno trasformišu svi učesnici.

Igra je dominantna praksa deteta kroz koju gradi odnose i kroz koju se odvija proces usvajanja i transformacije kulture.

Teorijske postavke o programu i praksi zasnivaju se na gledištu da program nije gotov model koji se direktno implementira u praksi već fleksibilni okvir kojim se postavljaju osnovne vrednosti i načela koja se konkretizuju u specifičnom kontekstu kroz eksperimentisanje i inovacije, namenjen daljem preispitivanju i razvijanju u praksi. Dečji vrtić kao zajednica odraslih i dece ima zajednička područja delanja, zajedničke razloge i prilike za učenje, zajedničke probleme i zamisli u čijoj je funkciji sticanje znanja i kompetencija.

U predškolskom vaspitanju i obrazovanju vrednosti i funkcije vaspitanja i obrazovanja ostvaruje se kroz:

  • Celovitio sagledavanje vaspitanja i obrazovanja kao povezanog procesa brige, nege, obrazovanja i vaspitanja koji su utkani u svaki segment zajedničkog življenja dece i odraslih u vrtiću.
  • Usmerenost na dugoročne ciljeve, a ne na kratkoročne ishode i postignuća,
  • Integrisan pristup učenju i razvoju se zasniva na povezanom iskustvu onoga što dete čini i doživljava u situacijama koje su mu smislene i koje povezuju smisao, a ne kroz izdvojene sadržaje i pojedinačne aktivnosti vezane za pojedinačne obrazovne oblasti ili aspekte razvoja,
  • Kontinuitet u obrazovanju koji se ostvaruje postavljanjem temelja celoživotnog učenja i temelja razvijanja obrazovnim kompetencija i povezivanjem sa školom, porodicom i lokalnom zajednicom,
  • Vrednovanje u funkciji građenja kvaliteta programa usmerenošću na strukturne i procesne dimenzije programa.

Dete doživljava svet kroz odnose koje uspostavlja i razvija.Odnosi kojima se podržava detetova dobrobit i delanje su pokretači njegovog razvoja i učenja.Odnosi se ne odvijaju u vakumu i sami po sebi, oni su dinamička i složena mreža povezivanja i povratnih veza i uticaja kroz akcije i interakcije samog deteta, socijalne sredine i fizičkog okruženja.

Za dete su u odnosima važni :

  • Sigurnost
  • Kontinuitet
  • Učešće

Deci su potrebne mogućnosti da :

  • izražavaju svoje potrebe i osećanja;
  • oslanjaju se na druge i izgrađuju osećanja poverenja, sigurnosti i pripadanja;
  • razvijaju pozitivnu sliku o sebi;
  • razvijaju pozitivne načine interakcije sa drugima;
  • razvijaju neophodne kapacitete kako bi se nosili sa konfliktima, problemima i novim situacijama;
  • budu uključena u donošenje odluka i pravljenje izbora;
  • dele informacije i učestvuju u dijalogu sa drugom decom i odraslima zasnovanom na uzajamnom poštovanju i razmeni;
  • budu istinski konsultovana;
  • vide da njihove ideje, očekivanja i osećanja dovode do promena;
  • svojim učestvovanjem doprinose onome što odrasli rade i smatraju važnim i smislenim i ono što se dešava u okruženju.

Fizičko okruženje treba da podržava:

  • pozitivnu međuzavisnost;
  • saradnju Uvažavanje posvećenosti u aktivnosti i inicijativa;
  • istraživanje , eksperimentisanje i stvaralaštvo;
  • različitost;
  • pripadnost i personalizovanost;
  • telesni, senzorni i estetski osećaj i začudnost.

Vaspitno-obrazovni proces u našem vrtiću proističe iz konkretnog dečjeg iskustva, ne odvajajući rad od igre, čin od misli i znanje od njegove konkretne primene u svakodnevnim životnim situacijama.

Ciljevi predškolskog vaspitanja i obrazovanja usmereni su na podršku dobrobiti deteta, koja ima tri dimenzije:

  • personalna – biti dobro i funkcionisati uspešno,
  • delatna – umeti i hteti,
  • socijalna – pripadati, prihvatati i učestvovati.

Ovako postavljeni ciljevi odražavaju suštinu razvoja i učenja deteta, a to je da je dete biće koje istovremeno jeste i biva, tako da podržavati dobrobit deteta znači istovremeno projektovanje ciljeva na budućnost i razumevanje šta je dobrobit za dete, sada i ovde – u realnom programu.

U realnom programu i realnom vrtiću – „deca uče ono što žive“ (B.Rasel):

  • svim čulima i celim telom;
  • različitim kreativnim načinima izražavanja;
  • sticanjem bogatih i raznovrsnih iskustava;
  • kroz saradnju i zajedničko učešće;
  • aktivnim učešćem u zajednici vršnjaka, porodice i lokalne zajednice;
  • kroz igru i istraživanje;

Realizujući projektne teme sa decom produbljujemo istraživanje koje je smisleno deci, za koje su deca zainteresovana i u kojem zajedno sa odraslima dolaze do autentičnih rešenja.

Podrška dobrobiti deteta u realnom programu se ostvaruje kroz razvijanje kvalitetnih odnosa i afirimisanju značaja delanja.

Raspored aktivnosti – kontinuitet življenja u vrtiću:

  • sinergija prostora, odnosa, vremena, umesto pojedinačnih aktivnosti i „čekanja“,
  • raspored aktivnosti je promenljiv jer svaka situacija može biti vredna pažnje kao situacija istraživanja. Jedino raspored obroka i dnevni odmor su unapred određeni i uvek isti.

U organizaciji života u vrtiću vodi se računa o:

  • vremenu koje će deca provesti u različitim prostorima (unutra, napolju);
  • istraživanju i stvaranju koje omogućavaju postojeći materijali (održivost, rekonstrukcija).